ASPEKTI DRUGOSTI U RANOM PUTOPISNOM DISKURSU MILOŠA CRNJANSKOG O BANATSKIM ŠVABAMA U SVETLU POTESTARNE IMAGOLOGIJE

Главни садржај чланка

Sofija M. Košničar

Сажетак

U radu je, s aspekta potestarne imagologije, fokusirana rana putopisna proza Miloša Crnjanskog koja tematizuje problematiku vezanu za život Švaba nastanjenih u Banatu, koji su, nakon Prvog svetskog rata, pripali Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Ratne reperkusije su se na specifičan način reflektovale na njihov poratni život, s obzirom na to da su se, u novom društvenom kontekstu, našle u poziciji unutrašnje Drugosti. Predmet istraživanja je razmotren na osnovu upečatljivog putopisnog svedočenja Crnjanskog (O Banatu i o Banaćanima, te Izveštaji iz Vojvodine, iz 1923-1925). Zapaža se da su Crnjanskove predstave  o Švabama građene u vidu imagema na kontrapunktu opozitnog bilateratnog para identitet / alteritet. Stoga su, istovremeno, sagledane i Crnjanskove predstave o sopstvenoj zemlji, nje- noj vlasti i narodu. U poziciji identiteta je srpski, a u poziciji alteriteta je nemački (švapski) entitet. Vizura donosi pregled pozitivnih i negativnih karakteristika sa obe strane opozitnog para. S tim u vezi, posebna pažnja je posvećena potestarnim imagologoškim vizurama, s akcentom na komunikativnim aspektima vlasti i njenom odnosu prema švapskoj Drugosti, ali i odnosa Švaba prema toj vlasti, u konkretnom kulturnom kontekstu.

Downloads

Download data is not yet available.

Детаљи чланка

Како цитирати
Košničar, S. M. (2015). ASPEKTI DRUGOSTI U RANOM PUTOPISNOM DISKURSU MILOŠA CRNJANSKOG O BANATSKIM ŠVABAMA U SVETLU POTESTARNE IMAGOLOGIJE. Годишњак Филозофског факултета у Новом Саду, 40(1), 129–149. преузето од https://godisnjak.ff.uns.ac.rs/index.php/gff/article/view/1496
Bрој часописа
Секција
Српски језик и лингвистика

Референце

Crnjanski, M. (1989). O Banatu i o Banaćanima. Novi Sad: Kniževna zajednica Novog Sada. Crnjanski, M. (1995a). Putopisi I. Beograd: Zadužbina Miloša Crnjanskog.

Crnjanski, M. (1995b). Putopisi II. Beograd: Zadužbina Miloša Crnjanskog. Ostala literatura

Berger, P. L., Kellner, H. (1974). The Homeless Mind, Penguin Books, London.

Blažina, D. (2010). „Uvod u imagologiju: Kako vidimo strane zemlje, ur. Davor Dukić Zagreb: Srednja Evropa, 2009“. U Radovi, vol. 42, 2010, Zagreb: Zavod za Hrvatsku povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 474-479.

Бойцов, М. А. (2010). „Что такое потестарная имагология?“. B: Власть и образ: Очерки потестарной имагологии. Отв. редакторы: Бойцов, М. А., Успенский Ф. Б. Санкт- Петербург: Алетейя. 5-47.

Certeau, M. de. (2002). Invencija svakodnevice. Zagreb : Naklada MD (Biblioteka Polilog; knj. 8).

Dukić D., Blažević Z., Plejić Poje L., & Brković I. (prir.) (2009). Kako vidimo strane zemlje - uvod u imagologiju. Zagreb: Srednja Europa.

Đerić, G. (2005a). „O nemim i glasnim stereotipima: konstruisanje etničkog karaktera u usmenoj književnosti“. Filozofija i društvo, 2005, br. 26, str. 105-120.

Đerić, G. (2005b). Pr(a)vo lice množine. Kolektivno samopoimanje i predstavljanje. Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, IP Filip Višnjić.

Đukić, Đ. (prir.) (1990). „Iz istorije štampe: Ratne reportaže iz Španije Miloša Crnjanskog“, Novinarstvo 3-4, 89-109. [trinaest reportaža M. Crnjanskog]

Đukić, Đ. (2014). „Jaša Tomić između sela i grada“. Politika Online. Objavljeno 08.11.2014. Preuzeto 18. 07.2015, sa: i-grada.lt.html

Đurić, D. (1997). Novinarska enciklopedija, Beograd: BMG.

Elijas, N. (2001). Proces civilizacije, Sremski Karlovci: IK Z. Stojanovića

Gaćeša, N. (2002). „O agrarnim reformama u novoj istoriji Vojvodine“, Nastava istorije, br.15, Godina VIII (2002), 71-89.

Končar, Z. Tabački, Lj. (1970). Uvek u borbi – monografija Kumana, Novi Sad: Savez udru- ženja boraca NOR SAP Vojvodine

Lazarević Radak, S. (2011). „Unutrašnja Drugost kao izvor straha: elementi horora u putopi- snom izveštaju sa Balkana“. Etnoantropološki problemi, n.s. god. 6. sv. 4 (2011), 949- 965. Lazarević Radak, S. (2012). “Analiza i interpretacija drugosti na granicama disciplina”. Jurnal Interkulturalnost. Preuzeto 12. 01. 2014. sa: interpretacija_drugosti_na_granicama_disciplina

Leerssen J. (2009). “Retorika nacionalnog karaktera: programski pregled”.U: Dukić D., Zin- ka Blažević Z., Plejić Poje L., & Brković I. (prir.). Kako vidimo strane zemlje - uvod u imagologiju. Zagreb: Srednja Europa; 99-124.

Лотман, Ю.М. (1992). „Семиотика культуры: O семиосфере“. Избранные статьи, том I, Статьи по семиотике и топологии культуры. Таллин: Александра. Преузето 06.02.2010, са:

Mečkić, L. (2015). „Period između dva svetska rata: Novi Bečej i Vranjevo kroz istoriju”.Novi Bečej Online. Preuzeto 18. 07. 2015, sa: i-vranjevo-kroz-istoriju/267-period-izmedu-dva-svetska-rata

Noris, D. (1993). „Finistere“. Književne novine 872-873, 15.10-1.11,1993. „Podunavske Švabe“ (2012). Udruženje Nemaca „Gerhard“. Preuzeto 18. 07. 2015, sa: http://www.gerhardsombor. org/sr/str-10-Podunavske-svabe.html

Smith, D. E. (1987). The Everyday World as Problematic: A Feminist Sociology. Boston: Northeastern University Press

Spasić, I. (2012). „Svakodnevno i političko: Kontrapunkt, otpor ili temelj?“ Političke perspektive 1, 2012, Beograd, 73-91.

Srdić, M. (ured.) (1979). Leksikon novinarstva. Beograd: Savremena administracija, Savremena knjiga, Savremena praksa.

Srejović D., Cermanović-Kuzmanović A. (1979). Rečnik grčke i rimske mitologije. Beograd: Prosveta.

Stojković, B. (1996). „Proces enkulturacije i odnos prema stranom u putopisima Miloša Crnjanskog“. U: Šutić, M. (ured.). Miloš Crnjanski, teorijsko-estetički pristup književnom delu, Beograd: Institut za književnost i umetnost, str. 251-257.

„Žrtve u Prvom svjetskom ratu. Žrtve po zemljama“ (3. februar 2015). Wikipedia. Preuzeto 21.06. 2015 sa: Šulović S. (2014). „Iz dokumenata Arhiva Srbije: Ovako je Austrija objavila rat Srbiji“. Blic-magazin, 23. 02. 2014, br. 6118, str.16-17.

Willius, P. (1997). Learning to Labour: How Working Klass Kids Get Working Class Jobs. Aldershot: Gower