Aristotelov pojam dokolice (ἡ σχολή): aporetički pristup

Главни садржај чланка

Ana Miljević

Сажетак

Neposredan povod za istraživanje sprovedeno u ovom radu je odnos savremenih autora prema Aristotelovoj filozofiji kao prema istorijskom monumentu u kome se pronalazi jedino početak misli, ali ne i samo promišljanje o stvarima koje su uzete u razmatranje. Svrha istraživanja je da se do refleksije dovede problem koji je prouzrokovao predstavljeno stanje stvari u dobu nakon kraja filozofije, kroz  nesistematski pristup Aristotelovim pojmovima. Aporetičkim pristupom se pojam dokolice (σχολή) prati kroz Metafiziku, Politiku i Nikomahovu etiku. Rad pronalazi teškoće u razumevanju dokolice kao samog slobodnog vremena analizirjući odnos pojmova θεωρητικὸς βίος i εὐδαιμονία. U okviru ovog odnosa σχολή se pokazuje ne više kao odsustvo rada ili brige, već kao otkrivanje punoće bivstvovanja. Teorijski život (θεωρητικὸς βίος) je krajnja svrha čoveka i njegovih nastojanja koja se ostvaruje u pojmu blaženstva (εὐδαιμονία), a koji odgovora Aristotelovoj odredbi čoveka kao bića koje poseduje logos, dakle um koji razume i sabira bivstvovanje bivstvujućeg. Otuda rad ne isključuje vezu sa pojmom vrline ali posmatrajući je višeznačno pokazuje da εὐδαιμονία nije stanje modernog čoveka, bez obzira na to da li poseduje moralne ili umne vrline, jer moderni čovek nema σχολή u Aristotelovom smislu pa mu se i ne otkriva punoća bivstvovanja.

Downloads

Download data is not yet available.

Детаљи чланка

Како цитирати
Miljević, A. (2017). Aristotelov pojam dokolice (ἡ σχολή): aporetički pristup. Годишњак Филозофског факултета у Новом Саду, 41(2), 35–48. преузето од https://godisnjak.ff.uns.ac.rs/index.php/gff/article/view/1868
Bрој часописа
Секција
Филозофија
Author Biography

Ana Miljević

Filozofski fakultet
Univerzitet u Novom Sadu

Референце

Aristotel (1988). Metafizika. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada
Aristotle, Metaphysics, Perseus Digital Libery, preuzeto sa: http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.01.0051
Aristotle, Eudemian Ethics, Perseus Digital Libery, preuzeto sa: http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.01.0049
Aristotel (1992). Nikomahova etika. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada
Aristotle, Nicomachean Ethics, Perseus Digital Libery, preuzeto sa: http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.01.0053
Aristotel (1984). Politika. Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod (štampano ćirilicom)
Aristotle. Politics. Perseus Digital Libery, preuzeto sa: http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.01.0057
Aristotle. Protreptikos. Protrepticus, preuzeto sa: http://www.protrepticus.info/protreprecon.2015i20.pdf
Boyle, N. (2010). Goethe`s Theory of Tragedy. Modern Lenguage Review. 105. 4. 1072-1086.
Welskopf, E. C. (1958). Die Produktionsverhältniss im alten Orient und in der Griechisch – Romischen Antike. Listy filologické / Folia philologica. 81. 2. 84-89.
Durand, (1926). Science and Civilisation. Sciens. New Series. 64. 1651. 167-173.
Đurić, M. (1984). Niče i metafizika. Beograd: Prosveta (štampano ćirilicom)
Jaeger, W. (1985). Aristoteles Grundlegung einer Geschichte seiner Entwicklung. Berlin: Weidmann.
Kaluđerović, Ž. (2014). Aristotelova aretologija. Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. 49.1. 225-235. (štampano ćirilicom)
Kaluđerović, Ž. (2011). Aristotelovo razmatranje logosa, “volje“ i odgovornosti kod životinja. Filozofska istraživanja. 31. 2. 311-321.
Koller, H. (1959). Das Modell der griechischen Logik. Glotta. ½. 61-74.
Nietzsche, F. (1872). Der griechische Staat. The Nietzsche Channel (unpublished Works) preuzeto sa: http://www.thenietzschechannel.com/works-unpub/five/tgsg.htm
Niče, F. (). Rođenje tragedije. Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod. (štampano ćirilicom)
Niče, F.(1990). O koristi i šteti istorije za život. Beograd: Grafos. (štampano ćirilicom)
Owens, J. (1981). Aristotle on Leasure. Canadian Journal of Philosophy. 11. 4. 713-723.
Perović, M.A.(2013). Filozofija morala. Novi Sad: Cenzura (štampano ćirilicom)
Philippson, R. (1925). Akademische Verhandlung über die Lustlehre. Hermes. 60. 4. 444-481.
Reale, G. (1990). A History of Ancient Philosophy II: Platon and Aristotle. New York: State University of New York Press.
Solmsen, F. (1944). Boethius and the History of the Organon. The American Journal of Philology. 65. 1. 69-74.
Solmsen, F. (1964). Leisure and Play in Aristotele`s Ideal State. Rheinisches Museum für Philologie. Neue Folge. 107. 3. 193-220.
Stemmer, P. (1992). Aristotele`s Glücksbegriff in der „Nikomachischen Ethik“: Eine Interpretation von EN I, 7. 1097b2-5. Phronesis. 37. 1. 85-110.
Tsouyopoulos, N. (1975). Logik und Dialektik als Wissenschaftsmethoden. Studia Leibaitiana. 7. 1. 81-104.
Heinaman, R. (1988). Eudaimonia and Self-Sufficiency in the Nicomachen Ethics. Phronesis. 33. 1. 31-53.
Heinaman, R. (1993). Rationality, Eudaimonia and Kakadaimonia in Aristotle. Phronesis. 38. 1. 31-56.
Chroust, A. H. (1977). Aristotle, „Metaphysics“ 981 b 13-25: A Fragment of the Aristotelian „On Philosophy“. Rheinisches Museum für Philologie. Neue Folge. 120. 3/4. 242-246.