OD NOSA DO KARAKTERA: FIZIOGNOMIJA KARAKTERA U PRIPOVETKAMA JANKA POLIĆA KAMOVA.

Главни садржај чланка

Željko D. Milanović

Сажетак

Cilj rada je istraživanje uticaja učenja pozitivističke kriminologije o zavisnosti unutrašnjih osobina od spoljašnjeg izgleda na karakterizaciju junaka u pripovetkama Janka Polića Kamova. Prozno stvaralaštvo reprezentativnih predstavnika hrvatske književnosti realizma sledilo je obrazac karakterizacije koji nije iz vida gubio opis junakovog fizičkog izgleda sa posebnim fokusom na njegov nos. Na primerima karakterizacije junaka u Kamovljevoj prozi vidljivo je da se neizbežno uspostavlja veza između izgleda junakovog nosa i njegovih ljudskih vrednosti i ponašanja. Poređenjem Kamovljevih postupaka karakterizacije sa postupcima koje su koristili realisti uočavaju se sličnosti ali i razlike. Među rezultima istraživanja se izdvaja činjenica da u pripoveci koji je Kamov napisao pred sam kraj života dolazi do svojevrsne kritike karakterizacije koja izjednačava fizičko i etičko. Kritika postupka izjednačavanja fizičkog i etičkog praćena je snažnom ironijom ali i unutrašnjom krizom glavnog junaka pripovetke „Bitanga”. Ironija, unutrašnja trauma, odustajanje od redukcije opisa u skladu sa fiziognomijskim pretpostavkama i insistiranje na fizičkoj neobičnosti potvrđuju Kamovljevu privrženost protivrečnostima moderne. 

Downloads

Download data is not yet available.

Metrics

Metrics Loading ...

Детаљи чланка

Како цитирати
Milanović, Željko D. OD NOSA DO KARAKTERA: FIZIOGNOMIJA KARAKTERA U PRIPOVETKAMA JANKA POLIĆA KAMOVA. Годишњак Филозофског факултета у Новом Саду, 44(1), 233–249. https://doi.org/10.19090/gff.2019.1.233-249
Bрој часописа
Секција
Српска књижевност

Референце

Aristotle (1955). Minor Works. London: Harvard University Press.
Benedict, B.M. (1995). Physiognomy and Epistemology in Late Eighteenth-Century Sentimental Novels. Studies in Philology, 92, 3, 311-328.
Cavaglion, G. (2011). Was Cesare Lombroso Antisemitic?, Journal for the Study of Antisemitism, 3, 647-665.
Čutura, V. (2016). Postmodernizam i kriminologija – povratak antropološkim izvorištima. Književna smotra, 182, 4. 17-22.
Frangeš, I. (1987). Povijest hrvatske književnosti. Zagreb/Ljubljana: Nakladni zavod Matice hrvatske/Cankarjeva založba.
Gašparović, D. (1988). Kamov, apsurd, anarhija, groteska. Zagreb: Cekade.
Hall, J. Y. (1977). Gall`s Phrenology: A Romantic Psychology. Studies in Romanticism, 16, 3, 305-317.
Kneale, N. (2000). The Scent of Perversion. U: Rijke, V.D.–Østermark-Johansen, L. & Thomas, H. (2000). Nose Book: Representations of the Nose in Literature and the Arts. London: Middlesex University Press. 221-239.
Kovačić, A. (1963). U registraturi. Beograd: „Branko Đonović“.
Kozarac, J. (1964). Mrtvi kapitali. Među svjetlom i tminom. Pripovijesti. Zagreb: Matica hrvatska/Zora.
Lavater, J.C. (ca. 1860). Essays on physiognomy. New York: R. Worthington.
Lőkös, I. (2007). Od Battorycha do Tivadara Blagaychicha. Mađarofilski tipovi iz galerije likova Gjalskijevih djela. Croatica et Slavica Iadertina, III, 261-277.
Lombroso, C. (1911). Criminal Man. New York/London: G.P. Putnam’s sons.
Meyer-Fraatz, A. (2014). Ambigvitet i ambivalentnost u „Romanu” Janka Polića Kamova. U: Pavlović, C.–Glunčić-Bužančić, V.–Meyer-Fratz, A. (ured.) (2014). Komparativna povijest hrvatske književnosti. Matoš i Kamov: paradigme prijeloma. Split/Zagreb: Književni krug Split/Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 236-247.
Milanović, Ž. (2017). Janko Polić Kamov i Čezare Lombrozo: modernost i pozitivistička kriminologija. Godišnjak Filozofskog fakulteta. XLII-1, 377-392.
Østermark-Johansen, L. (2000). Broken, Simian and Syphilitic Noses in Nineteenth-century Art and Physiognomy. U: Rijke, V.D.–Østermark-Johansen, L. & Thomas, H. (2000). Nose Book: Representations of the Nose in Literature and the Arts. London: Middlesex University Press. 201-219.
Protrka, M. (2001). Pripovjedačeva maska lakrdijaša. Čitanje Kamovljeve novele Katastrofa. Umjetnost riječi. XLV-2, 117-124.
Protrka, M. (2004). Imenovanje, (dez)identifikacija, ludilo. Kamovljev Bitanga kao antimodernistički lik intelektualca. U: Milanja, C, Bošnjak, B. i Bošnjak, V. (ured.) (2004) Mediji hrvatske književnosti. Zagreb: Altagama. 215-229.
Šandor Đalski, K. (1952). Djela. Zagreb: Zora.
Šenoa, A. (1964). Seljačka buna. Beograd: Rad.
Šenoa, A. (1980). Prosjak Luka. Sarajevo: „Veselin Masleša“.
Šenoa, A. (1982). Zlatarovo zlato. Sarajevo: „Veselin Masleša“.
Šicel, M. (1971). Pregled novije hrvatske književnosti. Zagreb: Matica hrvatska.
Šicel, M. (1978). Književnost moderne. Zagreb: Liber/Mladost.
Štampar, E. (1952). Protivrječja u ličnosti Đalskog. U: Šandor Đalski, K. (1952). Djela. Zagreb: Zora. 7-58.
Tadijanović, D. (1956). O Sabranim djelima Janka Polića Kamova. U: Polić Kamov, J. (1956). Pjesme, novele i lakrdije. Rijeka: „Otokar Keršovani“. 461-481.
Todorov, C. (1994). Mi i drugi. Francuska misao o ljudskoj raznolikosti. Beograd: Biblioteka XX vek.
Wolfgang, E.M. (1961). Pioneers in Criminology: Cesare Lombroso (1825-1909). Journal of Criminal Law and Criminology. 52-4, 361-391.
Žmegač, V. (2001). Osnove moderne. U: Batušić, N.–Žmegač, V.–Kravar, Z. (2001). Književni protusvjetovi. Poglavlja iz hrvatske moderne. Matica hrvatska: Zagreb. 11-24.