MATIJA PETAR KATANČIĆ I PROUČAVANJE SREDNJOVEKOVNIH IZVORA
Бочна страна чланка
Главни садржај чланка
Сажетак
U radu se razmatra način na koji je Matija Petar Katančić (1750-1825), pisac, pesnik, erudita i latinista proučavao srednjovekovne izvore. On je pripadao onim autorima koji su se bavili istorijom, jezicima i kulturom Južnih Slovena. Izjednačavao ih je sa Ilirima i smatrao je da su slovenski narodi autohtoni na Balkanskom poluostrvu. U tom kontekstu se bavio i proučavanjem srednjovekovnih izvora. U radu će biti razmotreno na koji je način Matija Petar Katančić izučavao srednjovekovne pisane izvore, posebno Jordanesa, Konstantina Porfirogenita, ali i još neke. Biće reči o njegovoj metodologiji, opštem poznavanju njemu dostupnih izdanja istorijskih izvora, te sveukupnom Katančićevom razumevanju srednjovekovne epohe. Samo pravilnim shvatanjem Katančićevih promišljanja o istorijskim izvorima moguće je shvatiti njegovo šire poimanje južnoslovenskog prostora, kao i naroda koji su živeli na njemu. Iako prvenstveno poznat kao pesnik, prevodilac Biblije i latinista, Matija Petar Katančić će u radu biti predstavljen kao proučavalac srednjovekovnih izvora, prvenstveno iz aspekta heuristike i hermeneutike.
Downloads
Metrics
Детаљи чланка
Референце
BIBLIOGRAFIJA:
Izvori:
ConstantinePorphyrogenitus (1985): De administrando imperio, edd. Gy. Moravcsik, R. J. H. Jenkins,Washington: Dumbarton Oaks
Ferjančić B, ur. (1959): Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije II. Beograd: Izdavačka ustanova Naučno delo.
Karabová K. (2022): Specimen philologiae et geographiae Pannoniorum /Filologický a zemepisný obraz Panónčanov. Štúdia, edícia a preklad. Na vydanie pripravila, preložila a štúdiu napísala Karabová K. Slavica Slovaca Ročník 57/4. supplementum. DOI: https://doi.org/10.31577/SlavSlov.2022.4.1
KatanchichM. P. (1794): Fructusa uctumnales in iugis Parnassi Pannonii maximam partem lecti Latina et Illyrica. Zagrabiae: typisEpiscopalibus.
Katancius P. (1782): Dissertatio De Colvmna Milliaria Ad Eszekvm Reperta. Eszeki: TypisIoann. Mart. Diwalt
Katancsich M. P. (1795): Specimenp hilologiae et geographiae pannoniorvm in qvo de origine lingva et literatvra croatorum simvl de Sisciae Andavtonii Neviodvni Poetovionis vrbivm in Pannonia olim celebrivm et his interiectarvm via militari Mansionvm sitvs disseritvr. Zagrabiae: typis Episcopalibus.
Katančić M. P. (1853): Spomen Beograda, negdašnjeg Singiduna,. Posrbio Pavlović L, Glasnik Društva srbske slovesnosti, sv5,113–211. (ćirilica)
Katančić M. P. (1984): Knjižica o ilirskom pjesništvu izvedena po zakonima estetike. Osijek: Izdavački centar Revija, Radničko sveučilište "Božidar Maslarić"
KatancsichM. P. (s. a): Jornandes seu Jordanus episcopus ravennas de Getarum sive Gothorum origine, & rebus gestis ad Castalium. Manuscripta P. Petri Katancsich OFM IX, Magyar Ferences Könyvtár, Kézirattár No. 017277
Kratak osvrt o prozodiji ilirskog jezika. [Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio] (1937): Prev. Petravić A, Hrvatsko kolo, knj. 18, 162–164.
Lexicon Latino-Croaticum (1823), Magyar FerencesK önyvtár. Kézirattár, No. 017223
Mommsen Th. (1873). Corpus inscriptionum latinarum.T. III, Inscriptiones Asiae, provinciarum Europae Graecarum, Illyrici Latinae. Berolini: apud G. Reimerum
Sveto pismo starog' zakona. Sv. 1-4.(1831), U Budimu : slovima i troshkom Kraljev. Mudroskupshtine Macxarske.
Sveto pismo novog' zakona. Sv. 1-2. (1831), U Budimu : slovima i troshkom Kraljev. MudroskupshtineMacxarske.
Literatura:
Barišić F. (1952): Prisk kao izvor za najstariju istoriju Južnih Slovena. Zbornik radova Vizantološkog instituta 1, 52-63. (ćirilica)
Barišić F. (1953): O najstarijoj Prokopijevoj vesti o Slovenima. Zbornik radova Vizantološkog instituta 2, 25-31. (ćirilica)
Blažević Z. (2008): Ilirizam prije ilirizma. Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga.
Castritius H, Rübekeil L, Scharf R. (2005): Sweben. In: Reallexikon der Germanischen Altertumskunde Auflage. Band 30, Berlin/New York: Walter de Gruyter, 184–212.
Christensen, A. S. (2002): Cassiodorus, Jordanes and the History of the Goths: Studies in a Migration Myth. Chicago: University of Chicago Press
Croke, B. (1987):Cassiodorus and the Getica of Jordanes. Classical Philology. 82 (2): 117–134. DOI: https://doi.org/10.1086/367034
Doležal, S. (2014): Who was Jordanes?. Byzantion. 84, 145–164.
Franičević, M, Švelec, Franjo, Bogišić, R, ur. (1974): Povijest hrvatske književnosti. Knj. 3, Od renesanse do prosvetiteljstva
Goffart W. A. (1988): The Narrators of Barbarian History (A.D. 550-800): Jordanes, Gregory of Tours, Bede, and Paul the Deacon. Notre Dame: University of Notre Dame Press
Gortan V. i Vratović V, prir. (1970). Hrvatski latinisti II. Pisci 17-19. stoljeća, Zagreb: Matica hrvatska-Zora.
Impelizzeri S. Rotta S. (1963): Bandur, (Bandurović), Matteo (Banduri Anselmo Maria), U: Dizionario Biografico degli Italiani - Volume 5https://www.treccani.it/enciclopedia/matteo-bandur_(Dizionario-Biografico)/pristupljeno 8. jula 2023.
Kovačec A, ur. (2003): Hrvatska enciklopedija. Tom 5. Hu-Kn. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
Komatina P. (2019): Constantine Porphyrogenitus, De administrando imperio and the Byzantine historiography oft he mid-10th century. Zbornik radova Vizantološkog instituta 59, 39-68. DOI: https://doi.org/10.2298/ZRVI1956039K
Komatina P. (2022): Konstantin Porfirogenit i rana istorija Južnih Slovena. Beograd: Vizantološki institut Srpske akademije nauka i umetnosti (ćirilica)
Kuntić-Makvić B. (1985): Kako je Ivan Lučić prikazao dolazak Slavena u djelu ’’De Regno Dalmatiae et Croatiae’’, Historijski zbornik 38. 131-166.
Kuntić-Makvić B. (1995): Podrijetlo Hrvata prema Matiji Petru Katančiću u njegovu opisu Podunavlja (Budim 1798.). U. Budak N. (ur), EtnogenezaHrvata. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 61–72
Marijanović S. (1983): Povratak zavičajnicima : (književnopovijesne ekspozicije). Osijek: Izdavački centar Revija, Radničko sveučilište "Božidar Maslarić"
Marijanović S. (1995): Matija Petar Katančić, leksikograf, o hrvatskoj leksikografiji i leksikografima. Dani Hvarskoga kazališta : Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu, Vol. 21 No. 1, 103-120.
Marijanović S. (2009): Katančić, Matija Petar, U: Hrvatski biografski leksikon, https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=193 pristupljeno 5. jula 2023.
Matić T. (1945): Katančićev De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus. Rad HAZU 280, 148–186.
Mayorov A. V. (2006): Velikaya Horvatiya. Etnogenez i rannaya istoriya slavyan. Sankt Peterburg: Izdatel’stvo Sankt-Peterburgskogo universiteta
Pandžić B. (1979). Katarina Vukčić Kosača (1424-1478). U Povijesnoteološkisimpozij u povodu 500. obljetnice smrti bosanske kraljice Katarine, Sarajevo: Franjevačka teologija u Sarajevu, 15-25.
Pinterović D. (1968): O Katančićevu naučnom prvijencu. Arheološki Vestnik 19, 393–401.
Skenderović R. (2006): Sudjelovanje slavonskih franjevaca u nacionalnom pokretu podunavskih Hrvata tijekom 19. i početkom 20. stoljeća. ScriniaSlavonica6, 194-216.
Sršan S. (1986): Ilirstvo Matije Petra Katančića. RevijaXXVI, br.2, 5–11.
Sršan S. (1996): Životi djela. U: Znanstveni spomen – skup o Katančiću u Budimpešti 30. XI. 1995.godine. [Zbornik.] Budimpešta: Hrvatska manjinska uprava II. okruga u Budimpešti, 39-54.
Stojkovski B. (2022): Rimokatolički kultovi srpskih srednjovekovnih svetitelja. Novi Sad: Arhiv Vojvodine-Fondacija Svetozar Miletić. (ćirilica)
Szögi L. (2015): Az Eötvös Loránd Tudományegyetem története képekben-The Illustrated History of the Eötvös Loránd University, Budapest (ELTE). Budapest: ELTE Eötvös kiadó
Tošić Đ. (1997): Bosanska kraljica Katarina (1425-1478), Zbornik za istoriju Bosne i Hercegovine 2, 73-112.
Tvrtković T. (2008): Između znanosti i bajke. Ivan TomkoMrnavić. Zagreb-Šibenik: Hrvatski institut za povijest-Gradska knjižnica JurajSižgorićŠibenik
Živančević M. (1975). Ilirizam, u: Povijest hrvatske književnosti knjiga 4, Zagreb: Liber Mladost, 7-48.
Živančević M. (1985): Slaviameridionalis. Zbornik Matice srpske za književnost i jezik 33/3, 505-543. (ćirilica)
Živković T. (2009): Gesta RegumSlavorum II. Komentar, Beograd: Istorijski institut-Manastir Ostrog