UPOTREBA HIPERTEKSTA U AKADEMSKIM BLOGOVIMA NAPISANIM NA ITALIJANSKOM I ENGLESKOM JEZIKU – STUDIJA SLUČAJA
Главни садржај чланка
Сажетак
Akademski blog je digitalni medij i način akademskog diskursa gde naučnici dele profesionalne i lične sadržaje široj publici. Komunikacija sa diskursnom zajednicom postaje multimodalna razmena značajnih informacija, gde tekstovi postaju interaktivni i protkani drugim tekstovima do kojih postoji besplatan i otvoren pristup, kako profesionalnoj tako i neprofesionalnoj publici, kao i alati za pretraživanje i pristup različitim materijalima i hiperlinkovima. Hiperlinkovi se često koriste u akademskim blogovima jer pružaju lak i pogodan način za čitaoce da pristupe dodatnim informacijama, poput naučnih radova, grafika, tekstualnih i drugih resursa koji pomažu u jačanju i razvoju argumenata autora. Pored toga, hiperlinkovi omogućavaju čitaocima da dobiju dodatne informacije iz relevantnih izvora i podržavaju razvoj novih hibridnih digitalnih žanrova u akademskoj komunikaciji. Koristeći onlajn akademske blogove napisane na italijanskom i engleskom jeziku, ovaj rad ispituje kako hiperlinkovi podržavaju argumentaciju pisaca i razlike u tome kako se hipertekst koristi na ova dva jezika. U tu svrhu analizirali smo 888 hiperlinkova u 8 nasumično odabranih akademskih blogova. Deo hiperlinkova korišćen je za proširenje znanja, usmeravajući čitaoce na sadržaje koji su relevantni za dalja istraživanja i omogućavajući autorima da prošire svoje osnovno znanje o datoj temi. Drugi deo hiperlinkova namenjen je za unapređenje znanja i vodi čitaoce do novog sadržaja ili do sličnog sadržaja u drugom formatu koji olakšava sticanje znanja. Digitalni žanrovi kombinuju osnovno znanje sa perifernim znanjem preko mreža hiperlinkova. Rezultati pokazuju da autori na oba jezika koriste iste tipove hiperlinkova, iako se njihova distribucija malo razlikuje. Analiza dva korpusa pokazala je da su svi autori koristili obe vrste hiperteksta u svojim akademskim blogovima, iako su autori analiziranog engleskog korpusa težili da favorizuju hiperlinkove za unapređenje znanja. Blogovi i veb sajtovi su bili najčešći žanrovi u oba korpusa. Takođe, u analiziranim korpusima postoji velika učestalost naučnih radova sa hiperlinkovima za proširenje znanja. Analiza je takođe ustanovila da engleski korpus ima širi spektar žanrova. Među najređe zastupljenim žanrovima u italijanskom korpusu bile su fotografije, digitalni članci, naučni časopisi i PDF fajlovi. Rečnici, podkasti, pesme i video poruke bili su najređe tipovi žanrova u engleskom korpusu. Konačno, studija će korisnicima stranog jezika pružiti znanja za podučavanje upotrebe hiperteksta u akademskom pisanju na kursevima visokog obrazovanja.
Downloads
Metrics
Детаљи чланка
Референце
Bhatia, V. K. (2004). Worlds of written discourse: A genre-based view. London, UK: Continuum.
Bondi, M. (2018). Try to prove me wrong: Dialogicity and audience involvement in economics blogs. Discourse, Context & Media, 24, 33-42. DOI: https://doi.org/10.1016/j.dcm.2018.04.011
Coleman, A. S. (2005). Academic blogs. The University of Arizona University Libraries. Downloaded on June 27, 2023 from http://hdl.handle.net/10150/105089.
Davies, J.–Merchant, G. (2006). Looking from the inside out: Academic blogging as new literacy. In: Knobel, M.–Lankshear, C. (Eds.) (2006). A New Literacies Sampler. New York: Peter Lang. 167-197.
De Maeyer, J. (2012). The journalistic hyperlink: Prescriptive discourses about linking in online news. Journalism Practice. 6(5–6), 692–701. DOI: https://doi.org/10.1080/17512786.2012.667273
Deuze, M. (2001) ‘Online Journalism: Modelling the First Generation of News Media on the Web’, First Monday. 6(10). https://firstmonday.org/ojs/index.php/fm/article/download/893/802?inline=1 DOI: https://doi.org/10.5210/fm.v6i10.893
Devitt, A. J. (2009). Re-fusing form in genre study. In: Giltrow, J.–Stein, D. (Eds.). Genres in the Internet. Amsterdam, Netherlands: John Benjamins. 27–47. chrome-extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/https://www.amydevitt.com/uploads/5/7/0/5/57051323/re-fusingformingenrestudy.pdf DOI: https://doi.org/10.1075/pbns.188.02dev
Engberg, J.–Maier, C. D. (2015). Exploring the Hypermodal Communication of Academic Knowledge beyond Generic Structure. In: Bondi, M.–Cacchiani, S. (Eds) (2015). Discourse In and Through the Media: Recontextualizing and reconceptualizing Expert Discourse. Newcastle upon Tyne, UK: Cambridge Scholars Publishing. 46-62.
Luzón, M.J. (2017). Connecting genres and languages in online scholarly communication: An analysis of research group blogs.
Written Communication. 34 (4), 441-471. https://doi.org/10.1177/0741088317726298 DOI: https://doi.org/10.1177/0741088317726298
Luzón, M. J. (2018). Constructing academic identities online: Identity performance in research group blogs written by multilingual scholars. Journal of English for Academic Purposes, 33, 24-39. doi: 10.1016/j.jeap.2018.01.004. DOI: https://doi.org/10.1016/j.jeap.2018.01.004
Hyland, K. (2011). The presentation of self in scholarly life: Identity and marginalization in academic homepages. English for Specific Purposes, 30 (4), 286-297. DOI: https://doi.org/10.1016/j.esp.2011.04.004
Maier, C. D.–Engberg, J. (2019). The Multimodal bridge between academics and practitioners in the Harward Business Review`s digital context: A multi-levelled qualitative analysis of knowledge construction. In: Luzón, M. J.–Pèrez-Llantada, C. (Eds.) (2019). Science Communication on the Internet: Old genres meet new genres. Amsterdam / Philadelphia: John Benjamins Publishing Company, 131-151. https://doi.org/10.1075/pbns.308.07mai DOI: https://doi.org/10.1075/pbns.308.07mai
Mauranen, A. (2013). Hybridism, edutainment, and doubt: Science blogging finding its feet. Nordic Journal of English Studies, 13 (1), 7–36. DOI: https://doi.org/10.35360/njes.274
Nelson, T. (1965). A File Structure for the Complex, the Changing, and the Indeterminate. ACM 20th National Conference – Proceedings. Cleveland: Ohio, 84-100.
Oblak, T. (2005). The lack of interactivity and hypertextuality in online media. Gazette: The International Journal for Communication Studie, 67 (1), 87–106. DOI: 10.1177/0016549205049180 DOI: https://doi.org/10.1177/0016549205049180
Petrič, G. (2004). Hypertextuality of the Slovenian World Wide Web. Metodološki zvezki, 1(2), 469-489. DOI: https://doi.org/10.51936/gshx9467
Shapiro, A.–Niederhauser, D. (2004). Learning from Hypertext: Research Issues and Findings. In: Jonassen, D.–Driscoll, M. (Eds.) (2004). Handbook of Research on Educational Communications and Technology. New York: Routledge. 603-618.
Stroobant, J. (2019). Finding the news and mapping the links: a case study of hypertextuality in Dutch-language health news websites. Information, Communication & Society, 22 (14), 2138-2155, DOI: 10.1080/1369118X.2018.1477971. DOI: https://doi.org/10.1080/1369118X.2018.1477971
Zou, H. J.–Hyland, K. (2020). “Think about how fascinating this is”: Engagement in academic blogs across disciplines, Journal of English for Academic Purposes, 43, 100809, https://doi.org/10.1016/j.jeap.2019.100809 DOI: https://doi.org/10.1016/j.jeap.2019.100809