PROFESIONALNI I RODNI IDENTITET NOVINARKI U VOJVODINI –NOVINARKE KAO DRUGE

Главни садржај чланка

Smiljana Milinkov

Сажетак

Rad se bavi položajem žena u novinarstvu u Vojvodini sa idejom da istraži uticaj i ukrštanje različitih faktora, kao što su rod, profesija, obrazovanje, etnička pripadnost i društveni položaj na formiranje identiteta novinarki. Žene u novinarsku profesiju ulaze kao druge, a kako pojedina istraživanja pokazuju (Milivojević, 2011, Matović, 2013), bez obzira na brojnost žena u medijima, profesionalna i društvena moć i dalje pripada muškarcima jer oni i dalje drže upravljačke strukture u medijima. Novinarke pripadnice manjinskih nacionalnih zajednica su dvostruko drugo u odnosu na novinarke iz većinske zajednice i muške kolege u sopstvenoj zajednici. Istraživanje je rađeno po metodi usmenih životnih priča 16 novinarki različitih generacija koje su radile ili rade u različitim medijima u Vojvodini, na jeziku većinskog naroda ili na jezicima manjinskih nacionalnih zajednica. Rezultati istraživanja ukazuju na intersekcionalnost drugosti intervjuisanih novinarki jer se ne zasniva samo na polnim razlikama i relaciji muško-žensko već se temelji na različitim identitetskim kategorijama kao što su etnicitet, rod, jezik, starosna dob, socijalni status, društveni položaj i ideološki okvir.

Downloads

Download data is not yet available.

Детаљи чланка

Како цитирати
Milinkov, S. (2017). PROFESIONALNI I RODNI IDENTITET NOVINARKI U VOJVODINI –NOVINARKE KAO DRUGE. Годишњак Филозофског факултета у Новом Саду, 41(1), 229–247. преузето од https://godisnjak.ff.uns.ac.rs/index.php/gff/article/view/1850
Bрој часописа
Секција
Медијске студије
Author Biography

Smiljana Milinkov

Odsek za medijske studije
Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu

Референце

Adams, J. (2011). Women's Peace Oral History Project Guidelines and Resources. (Materijal sa kongresa Međunarodne lige žena za mir i slobodu /WILPF/ održanog od 1–5. juna 2011. na Univerzitetu Severna Karolina, SAD)
URL: http://www.ja1325.org/PDFs/OralHistoryGuidelines.pdf
Batler, Dž. (2010). Nevolja sa rodom: feminizam i subverzija identiteta. Loznica: Karpos.
Blagojević, J.–Lončarević, K. (2011). Postmoderni feminizam. U: Uvod u rodne teorije. Novi Sad: Mediterran Publishing.
Boarov, D.–Barović, V. (2012).Velikani srpske štampe. Beograd: Službeni glasnik.
Bruin, M.–Ross, K. (2004). Gender and Newsroom Cultures: Identities at Work. Cresskill, NJ, Hampton Press.
Byerly, C.–Ross, K. (2006). Women and Media. Oxford: Blackwell publishing.
Connell, R. (2009). Gеnder in World Perspective. Cambridge: Polity Press.
Crenshaw, K.W. (1991). Mapping the Margins: Intersectionality, Identity Politics, and Violence against Women of Color, Stanford Law Review, Vol. 43, No. 6., 1241–1299.
Čanak, M. (2008). Sećanja žena: elementi literarnosti i pokušaj žanrovskog određenja. Životne priče žena – ‘A što ću ti ja jadna pričat...’. Novi Sad: Futura publikacije i Ženske studije i istraživanja, 12–16.
De Bovoar, S. (1983). Drugi pol II (drugo izdanje). Beograd: Bigz.
Douglas, S. (1994). Where the Girls Are: Growing up Female with the Mass Media. New York: Times Books/Random House.
Duhaček, D. (2011). Rod i identitet. U: Uvod u rodne teorije. Novi Sad: Mediterran Publishing.
Duhaček, D. (2014). Studije roda: od Deklaracije o pravima žene i građanke do drugog pola. Beograd: Fakultet političkih nauka.
Dunaway, D. K., Baum, W. K. (1996). Oral History: An Interdisciplinary Anthology. Second edition. Nashville. American Association for State and Local History.
Fuko, M. (2006). Volja za znanjem. Istorija seksualnosti I. Loznica: Karpos.
Harding, S. ( 2005). Multikulturalnost i nauka. Podgorica: CID.
Kopić, M. (2015). Sjećanje je sloboda. U: Beč, J. (ured.). Pucanje duše. Novi Sad: Centar za interkulturnu komunikaciju.
Kovačević, I.–Antonijević, D.–Trebješanin, Ž. (2013). Metodološki okvir proučavanja nostalgije i životnih priča. U: Etnoantropološki problemi n. s. god. 8, sv. 4. Beograd: Filozofski fakultet, 945–963.
Matović, M. (2013). Rodna dimenzija novinarske profesije u Srbiji. Genero. Beograd: Ženske studije, 97–118.
McAdams, D. (2001). The Psychology of Life Stories. Review of General Psychology, Vol. T. No 2, 100–122.
Melin, M. (2008). Gendered Journalis Cultures: Strategies and Tactics in the Fields of Journalism in Britain and Sweden. Goteborg: JKG (University of Goteborg). URL:http://dspace.mah.se/dspace/bitstream/handle/2043/12450/Inlaga%20final;jsessionid=57254CC0DBE7CB2055A6D87EC2099B92?sequence=2 .
Milinkov, S. (2014). Medijska prezentacija žena pedesetih godina prošlog veka u Jugoslaviji: retradicionalizacija društva vs. emancipacije na primeru Autonomne pokrajine Vojvodine. U: Narodna umjetnost, vol. 51, no. 2. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 173–190.
Milinkov, S. (2015). Društvene promene i obrazovanje – profesionalni i rodni identitet novinarki u Vojvodini. Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. XL-2. Novi Sad: Filozofski fakultet, 121–137.
Milivojevic, S. (2011). Profesija na raskršću – novinarstvo na pragu informacionog društva. Beograd: Fakultet političkih nauka. URL:http://www.fpn.bg.ac.rs/2011/07/14/profesija-na-raskrscu
Milojević, I.–Markov, S. (ured.) (2011). Uvod u rodne teorije. Novi Sad: Mediterran Publishing.
Nedeljković, M. (2009). Hronika Udruženja novinara Srbije 1941–2006. Beograd: Udruženje novinara Srbije i Službeni glasnik.
Papić, Ž.–Sklevicky, L. (ured.) (2003). Antropologija žene (drugo izdanje). Beograd: Biblioteka XX vek.
Papić, Ž. (2012). Društveni položaj žene – specifičnosti i teškoće utemeljenja problema. U: Duhaček, D., Ivanović, Z., Zaharijević, A. (ured.). Žarana Papić. Tekstovi 1977–2002. Beograd: Centar za studije roda i politike, Fakultet političkih nauka, „Rekonstrukcija” ženski fond i Žene u crnom.
Reinharz, S., Davidman, L. (1992). Feminist Methods in Social Research. New York: Oxford University Press.
Savić, S. (1993). Diskurs analiza. Novi Sad: Filozofski fakultet.
Savić, S. (ured.) (2001). Vojvođanke (1917–1931): životne priče. Novi Sad: Futura publikacije i Ženske studije i istraživanja.
Savić, S.–Mitro, V.–Čanak, M. (2008). Životne priče žena – ‘A što ću ti ja jadna pričat...’. Novi Sad: Futura publikacije i Ženske studije i istraživanja.
Sаvić, S.–Čanak, M.–Mitro, V.–Štasni, G., (ured.) (2009). Rоd i јеzik. Nоvi Sаd. Futurа Publikаciје i Žеnskе studiје i istrаživаnjа.
Savić, S. (2015). Profesorke Univerziteta u Novom Sadu: životne priče. Novi Sad: Ženske studije i istraživanja i Futura publikacije.
Skrozza, T. (2009). Žena u redakciji: žena u medijima. U: Vasiljević, L.–Anđelković, V. (ured.). Priručnik za medije. Beograd: Ženski INDOK centar.
Stojaković, G. (2012). Rodna perspektiva u novinama Antifašističkog fronta žena (1945–1953). Novi Sad: Zavod za ravnopravnost polova.
Tierney, W. G.–Clemens, Randall F. (2012). The Uses of Life History. In: Handbook of Qualitative Research in Education, ed. Sara Delamont. Edward Elgar Publishing, 265–281.
Torkkola, S.–Ruoho, I. (2011). Looking for Gender Equality In Journalism. Gendered Transformations.Theory and Pracites on Gender and Media. Bristol/ Chicago: Intellect.
Valić-Nedeljković, D. (2011). Rod i mediji. Uvod u rodne teorije. Novi Sad: Mediterran Publishing, 447–459.
Van Zoonen, L. (2011). Preface. Gendered transformations. Theory and Pracites on Gender and Media. Bristol/ Chicago: Intellect.
Zaharijević, A. (ured.) (2007). Neko je rekao feminizam? Kako je feminizam uticao na žene XXI veka. Beograd: Žene u crnom, Centar za ženske studije i Ženski fond „Rekonstrukcija”.