PROFESSIONAL AND GENDER IDENTITY OF FEMALE JOURNALISTS IN VOJVODINA – FEMALE JOURNALIS AS OTHERS

Main Article Content

Smiljana Milinkov

Abstract

The idea is to work on the basis of the theoretical concept of otherness, shed light on the gender dimension of the journalistic profession and deconstruct patriarchal cognitive framework and through a feminist perspective contribute to a better understanding of individual and social life in the second half of the 20th and beginning of the 21st century in Vojvodina.


Women in journalism as other inputs, as some studies have shown (Milivojević, 2011, Matovic 2013), regardless of the number of women in the media, professional and social power still belongs to men because they still hold the management structure in the media. Journalist members of minority communities are twice as compared to the second journalist from the majority community and male colleagues in their own community.


The survey was conducted by the method of oral life stories of 16 journalists from different generations who have worked or are working in various media in Vojvodina, in the language of the majority or the languages ​​of minority ethnic communities.


The research results indicate intersectionality of otherness of the interviewed journalists, because it is not based solely on gender differences between the male and female, but is based on a variety of identity categories such as ethnicity, gender, language, age, social status, social position and ideological framework.

Downloads

Download data is not yet available.

Article Details

How to Cite
Milinkov, S. (2017). PROFESSIONAL AND GENDER IDENTITY OF FEMALE JOURNALISTS IN VOJVODINA – FEMALE JOURNALIS AS OTHERS. ANNUAL REVIEW OF THE FACULTY OF PHILOSOPHY, 41(1), 229–247. Retrieved from https://godisnjak.ff.uns.ac.rs/index.php/gff/article/view/1850
Section
Медијске студије
Author Biography

Smiljana Milinkov

Odsek za medijske studije
Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu

References

Adams, J. (2011). Women's Peace Oral History Project Guidelines and Resources. (Materijal sa kongresa Međunarodne lige žena za mir i slobodu /WILPF/ održanog od 1–5. juna 2011. na Univerzitetu Severna Karolina, SAD)
URL: http://www.ja1325.org/PDFs/OralHistoryGuidelines.pdf
Batler, Dž. (2010). Nevolja sa rodom: feminizam i subverzija identiteta. Loznica: Karpos.
Blagojević, J.–Lončarević, K. (2011). Postmoderni feminizam. U: Uvod u rodne teorije. Novi Sad: Mediterran Publishing.
Boarov, D.–Barović, V. (2012).Velikani srpske štampe. Beograd: Službeni glasnik.
Bruin, M.–Ross, K. (2004). Gender and Newsroom Cultures: Identities at Work. Cresskill, NJ, Hampton Press.
Byerly, C.–Ross, K. (2006). Women and Media. Oxford: Blackwell publishing.
Connell, R. (2009). Gеnder in World Perspective. Cambridge: Polity Press.
Crenshaw, K.W. (1991). Mapping the Margins: Intersectionality, Identity Politics, and Violence against Women of Color, Stanford Law Review, Vol. 43, No. 6., 1241–1299.
Čanak, M. (2008). Sećanja žena: elementi literarnosti i pokušaj žanrovskog određenja. Životne priče žena – ‘A što ću ti ja jadna pričat...’. Novi Sad: Futura publikacije i Ženske studije i istraživanja, 12–16.
De Bovoar, S. (1983). Drugi pol II (drugo izdanje). Beograd: Bigz.
Douglas, S. (1994). Where the Girls Are: Growing up Female with the Mass Media. New York: Times Books/Random House.
Duhaček, D. (2011). Rod i identitet. U: Uvod u rodne teorije. Novi Sad: Mediterran Publishing.
Duhaček, D. (2014). Studije roda: od Deklaracije o pravima žene i građanke do drugog pola. Beograd: Fakultet političkih nauka.
Dunaway, D. K., Baum, W. K. (1996). Oral History: An Interdisciplinary Anthology. Second edition. Nashville. American Association for State and Local History.
Fuko, M. (2006). Volja za znanjem. Istorija seksualnosti I. Loznica: Karpos.
Harding, S. ( 2005). Multikulturalnost i nauka. Podgorica: CID.
Kopić, M. (2015). Sjećanje je sloboda. U: Beč, J. (ured.). Pucanje duše. Novi Sad: Centar za interkulturnu komunikaciju.
Kovačević, I.–Antonijević, D.–Trebješanin, Ž. (2013). Metodološki okvir proučavanja nostalgije i životnih priča. U: Etnoantropološki problemi n. s. god. 8, sv. 4. Beograd: Filozofski fakultet, 945–963.
Matović, M. (2013). Rodna dimenzija novinarske profesije u Srbiji. Genero. Beograd: Ženske studije, 97–118.
McAdams, D. (2001). The Psychology of Life Stories. Review of General Psychology, Vol. T. No 2, 100–122.
Melin, M. (2008). Gendered Journalis Cultures: Strategies and Tactics in the Fields of Journalism in Britain and Sweden. Goteborg: JKG (University of Goteborg). URL:http://dspace.mah.se/dspace/bitstream/handle/2043/12450/Inlaga%20final;jsessionid=57254CC0DBE7CB2055A6D87EC2099B92?sequence=2 .
Milinkov, S. (2014). Medijska prezentacija žena pedesetih godina prošlog veka u Jugoslaviji: retradicionalizacija društva vs. emancipacije na primeru Autonomne pokrajine Vojvodine. U: Narodna umjetnost, vol. 51, no. 2. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 173–190.
Milinkov, S. (2015). Društvene promene i obrazovanje – profesionalni i rodni identitet novinarki u Vojvodini. Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. XL-2. Novi Sad: Filozofski fakultet, 121–137.
Milivojevic, S. (2011). Profesija na raskršću – novinarstvo na pragu informacionog društva. Beograd: Fakultet političkih nauka. URL:http://www.fpn.bg.ac.rs/2011/07/14/profesija-na-raskrscu
Milojević, I.–Markov, S. (ured.) (2011). Uvod u rodne teorije. Novi Sad: Mediterran Publishing.
Nedeljković, M. (2009). Hronika Udruženja novinara Srbije 1941–2006. Beograd: Udruženje novinara Srbije i Službeni glasnik.
Papić, Ž.–Sklevicky, L. (ured.) (2003). Antropologija žene (drugo izdanje). Beograd: Biblioteka XX vek.
Papić, Ž. (2012). Društveni položaj žene – specifičnosti i teškoće utemeljenja problema. U: Duhaček, D., Ivanović, Z., Zaharijević, A. (ured.). Žarana Papić. Tekstovi 1977–2002. Beograd: Centar za studije roda i politike, Fakultet političkih nauka, „Rekonstrukcija” ženski fond i Žene u crnom.
Reinharz, S., Davidman, L. (1992). Feminist Methods in Social Research. New York: Oxford University Press.
Savić, S. (1993). Diskurs analiza. Novi Sad: Filozofski fakultet.
Savić, S. (ured.) (2001). Vojvođanke (1917–1931): životne priče. Novi Sad: Futura publikacije i Ženske studije i istraživanja.
Savić, S.–Mitro, V.–Čanak, M. (2008). Životne priče žena – ‘A što ću ti ja jadna pričat...’. Novi Sad: Futura publikacije i Ženske studije i istraživanja.
Sаvić, S.–Čanak, M.–Mitro, V.–Štasni, G., (ured.) (2009). Rоd i јеzik. Nоvi Sаd. Futurа Publikаciје i Žеnskе studiје i istrаživаnjа.
Savić, S. (2015). Profesorke Univerziteta u Novom Sadu: životne priče. Novi Sad: Ženske studije i istraživanja i Futura publikacije.
Skrozza, T. (2009). Žena u redakciji: žena u medijima. U: Vasiljević, L.–Anđelković, V. (ured.). Priručnik za medije. Beograd: Ženski INDOK centar.
Stojaković, G. (2012). Rodna perspektiva u novinama Antifašističkog fronta žena (1945–1953). Novi Sad: Zavod za ravnopravnost polova.
Tierney, W. G.–Clemens, Randall F. (2012). The Uses of Life History. In: Handbook of Qualitative Research in Education, ed. Sara Delamont. Edward Elgar Publishing, 265–281.
Torkkola, S.–Ruoho, I. (2011). Looking for Gender Equality In Journalism. Gendered Transformations.Theory and Pracites on Gender and Media. Bristol/ Chicago: Intellect.
Valić-Nedeljković, D. (2011). Rod i mediji. Uvod u rodne teorije. Novi Sad: Mediterran Publishing, 447–459.
Van Zoonen, L. (2011). Preface. Gendered transformations. Theory and Pracites on Gender and Media. Bristol/ Chicago: Intellect.
Zaharijević, A. (ured.) (2007). Neko je rekao feminizam? Kako je feminizam uticao na žene XXI veka. Beograd: Žene u crnom, Centar za ženske studije i Ženski fond „Rekonstrukcija”.