JANKO POLIĆ KAMOV AND CESARE LOMBROSO MODERNITY AND POSITIVISTIC CRIMINOLOGY

Main Article Content

Željko D. Milanović

Abstract

U radu se istražuje uticaj Čezara Lombroza na stavove Janka Polića Kamova iskazane u feljtonima koji su nastajali između 1907. i 1910. godine. Rad predstavlja prolegomenu daljih istraživanja uticaja fiziognomijskih teorija na književno delo Janka Polića Kamova i drugih modernista u hrvatskoj i srpskoj književnosti. Cilj rada je da pokaže veoma frekfentno prisustvo Lombrozovih ideja koje, polazeći od fiziognomijskih i frenoloških osnova, vode ka zaključcima o zavisnosti karaktera od fizičkog izgleda, postojanju rasa, inferiornosti žena, nepromenjivosti odnosa nazadnog Juga i naprednog Severa i ka nizu drugih stereotipnih tvrdnji. Prisustvo Lombroza u Kamovljevim tekstovima je analizirano iz perspektive istraživača koji su proučavali uticaj pozitivističke kriminologije na društvena i umetnička kretanja. Rezultati rada se ogledaju u otkrivanju „lombrozizma” u Kamovljevim esejima koji je povezan sa njegovim razumevanjem ne samo savremenosti već i umetnosti. U radu se dolazi do zaključka da Kamov ne ostaje dosledan sledbenik i promoter ideja Čezara Lombroza i njegovih sledbenika kao i da je zbog toga moguće problematizovati njegovo mesto u okvirima moderne u hrvatskoj književnosti.

Downloads

Download data is not yet available.

Metrics

Metrics Loading ...

Article Details

How to Cite
Milanović, Željko D. (2018). JANKO POLIĆ KAMOV AND CESARE LOMBROSO: MODERNITY AND POSITIVISTIC CRIMINOLOGY. ANNUAL REVIEW OF THE FACULTY OF PHILOSOPHY, 42(1), 377–392. https://doi.org/10.19090/gff.2017.1.377-392
Section
Српска књижевност

References

Apostolov, S. (2008). Misterija lica. Beograd: Esotheria.

Aristotle (1955). Minor Works. London: Harvard University Press.

Benedict, B.M. (1995). Physiognomy and Epistemology in Late Eighteenth-Century Sentimental Novels. Studies in Philology, 92, 3, 311-328.

Cavaglion, G. (2011). Was Cesare Lombroso Antisemitic?, Journal for the Study of Antisemitism, 3, 647-665.

Cesare Lombroso (1906). Dom i sviet, 1. lipnja. 218.

Čutura, V. (2016). Postmodernizam i kriminologija – povratak antropološkim izvorištima. Književna smotra, 182, 4. 17-22.

Đurić, M. (1990). Istorija helenske književnosti. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. [ćir.]

Dvorniković, V. (2000). Karakterologija Jugoslovena. Beograd: Prosveta. [ćir.]

Evola, J. (2010). Pobuna protiv modernog sveta. Čačak/Beograd: Gradac K.

Ferluga-Petronio, F. (2014). La ricezione di Janko Polić Kamov in Italia. U: Pavlović, C.–Glunčić-Bužančić, V.–Meyer-Fratz, A. (ured.) (2014). Komparativna povijest hrvatske književnosti. Matoš i Kamov: paradigme prijeloma. Split/Zagreb: Književni krug Split/Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 26-34.

Gasman, D. (2006). Positivism. U: Blamiers, C.P. (ed.) (2006). World Fascism. A Historical Encyclopedia (Volume 1: A-K). Santa Barbara: ABC-CLIO. 528-529.

Gombrich, E. (1963). Meditations on a Hobby Horse and Other Essays on the Theory of Art. London: Phaidon Press.

Grabežno umorstvo u Mariboru (1903). Dom i sviet, 5. 98.

Hall, J. Y. (1977). Gall`s Phrenology: A Romantic Psychology. Studies in Romanticism, 16, 3, 305-317.

Jurić, S. (2014). Ambivalentni glasovi Kamovljeve Psovke. U: Pavlović, C.–Glunčić-Bužančić, V.–Meyer-Fratz, A. (ured.) (2014). Komparativna povijest hrvatske književnosti. Matoš i Kamov: paradigme prijeloma. Split/Zagreb: Književni krug Split/Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 225-235.

Kamov, J.P. (1958). Članci i feljtoni. Pisma. Rijeka: „Otokar Keršovani“.

Književnost (1910). Dom i sviet, 17. 338.

Latur, B. (2010). Nikada nismo bili moderni. Esej iz simetrične antropologije. Novi Sad: Mediterran Publishing.

Lombroso, C. (1888). L'homme criminel: atlas. Rome: Bocca Frères.

Lombroso, C.–Ferrero, G. (2004). Criminal Woman, the Prostitute, and the Normal Woman. London: Duke Univerity Press.

Meyer-Fraatz, A. (2014). Ambigvitet i ambivalentnost u „Romanu” Janka Polića Kamova. U: Pavlović, C.–Glunčić-Bužančić, V.–Meyer-Fratz, A. (ured.) (2014). Komparativna povijest hrvatske književnosti. Matoš i Kamov: paradigme prijeloma. Split/Zagreb: Književni krug Split/Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 236-247.

Milanja, C. (2010), Pobunjenik s razlogom. Vijenac, 427. Preuzeto sa http://www.matica.hr/vijenac/427/pobunjenik-s-razlogom-1781/

Pismo iz Zagreba (1905). Glasonoša, I, 8.

Polić, N. (1958). Iskopine. U: Polić Kamov, J. (1958). Pjesme. Novele. Lakrdije. Rijeka, „Otokar Keršovani”. 5-56.

Rafter, N.–Ystehede, P. (2010). Here Be Dragons: Lombroso, the Gothic, and Social Control. U: Deflem, M. (ed.). (2010). Popular Culture, Crime, and Social Control. Bingley: Emerald Group Press. 263-284.

Rane otadžbine (1899). Hrvatski radnički glas, III, 19.

Rijke, V.D.–Østermark-Johansen, L. & Thomas, H. (2000). Nose Book: Representations of the Nose in Literature and the Arts. London: Middlesex University Press.
Stanucanović, J. (2008). Predgovor. U: Apostolov, S. (2008). Misterija lica. Beograd: Esotheria. 5-7.

Stemmler, J.K. (1993). Physiognomical Portraits of Johann Caspar Lavater. The Art Bulletin, 75, 1, 151-168.

Tytler, G. (1982). Physiognomy in the European Novel: Faces and Fortunes. Princeton: Princeton University Press.

Wolfgang E.M. (1961). Pioneers in Criminology: Cesare Lombroso (1825-1909). Journal of Criminal Law and Criminology, 52, 4. 361-391.

Zdravstvo (1903). Dom i sviet, 17. 339.

Žmegač, V. (2001). Osnove moderne. U: Batušić, N.–Žmegač, V.–Kravar, Z. (2001). Književni protusvjetovi. Poglavlja iz hrvatske moderne. Matica hrvatska: Zagreb. 11-24.